Šta se dešava ako ne platite saobračajnu kaznu?

Šta se dešava ako ne platite saobračajnu kaznu?

Svi smo bili u jednom trenutku u situaciji da smo dobili saobraćajnu kartu. Mnogo puta smo možda pomislili: „oni i šta ako sam uzeo, ja to ne plaćam“. Nije baš mudra ideja, neplaćanje novčanih kazni može dovesti do mnogih glavobolja.

Počev od 2018. godine, neke novčane kazne mogu se platiti na pola u prvih 15 radnih dana nakon njihovog odobrenja, ne samo u prvih 48 sati, kao što se dešava pre promene. Druga promena je nemogućnost plaćanja kazne direktno agentu koji utvrđuje.

Šta mogu biti?

Mnogi od ljudi koji su kažnjeni zbog kršenja zakona odlažu ili čak ignorišu plaćanje sankcija, a mere koje vlasti mogu preduzeti polaze od obaveštenja i čak mogu dovesti do primene zaplena na računima nedisciplinovanih vozača. Saobraćajna kazna propisana je petom godišnjicom 1. januara godine koja sledi godinu u kojoj je sankcija primljena.

Međutim, vlastima je na raspolaganju instrument kojim mogu prebaciti recept, odnosno obaveštenja koja se šalju novčanim kaznama. Rok zastare prilagođava se na datum slanja poslednjeg obaveštenja. Osim obaveštenja, načini na koje je prinudno plaćanje novčane kazne, bilo u vrednosti od 50%, bilo u celosti, mogu biti prilično oštri, a najozbiljnija posledica je zaplena primenjena na račune krivih lica.

Policijski organi, u roku od najviše 90 dana od izdavanja, moraju da pošalju izveštaj o utvrđivanju i sankcionisanju kršenja lokalnih fiskalnih uputstava. Od trenutka prijema, nadalje, lokalna javna uprava (gradske kuće, odnosno), u smeru poreza, ima obavezu da uputi poziv prekršiocu.

U roku od najviše 15 dana od prijema ovog poziva, morate se predstaviti na šalteru uputstva za plaćanje i platiti kaznu.

Ako nakon 15 dana novčana kazna ne bude plaćena, gradske kuće mogu nastaviti prinudno izvršenje. Potrebno je pojašnjenje: obično, ako su iznosi u pitanju vrlo veliki, što je rezultat dugotrajnog nagomilavanja velikog broja novčanih kazni, ili ako je reč o neplaćanju iznosa koji se duguju kao lokalni porezi, nastavljamo da zaplene automobile ili čak nekretnine. Ako se radi o neplaćenim kaznama, poput situacije koju analiziramo, a njihov iznos ne predstavlja značajan iznos, obično se pribegava zapleni na bankovnim računima ili platama.

Lokalni poreski odseci imaju mogućnost da dobiju bankovne račune dužnika, adresu i mesto rada. Banke imaju obavezu da situaciju na računima fizičkih ili pravnih lica pošalju Nacionalnoj banci Rumunije, koja spisak može dalje poslati Ministarstvu javnih finansija, a lokalnim direkcijama pruža sve potrebne podatke.

Ako nemate račun u banci, lokalne direkcije se obraćaju teritorijalnoj inspekciji rada kako bi pribavile izveštaje o vašem poslu, nakon čega se utvrđuje zaplena prihoda. Ali uglavnom se rade unakrsne provere i istrage.

Šta znači blokiranje računa?

Zaplena predstavlja prinudnu naplatu iznosa koji su kažnjeni direktno sa njihovog računa. Konkretno, lokalni poreski uredi imaju pristup ličnim podacima dužnika, kao što su bankovni računi, radno mesto i lična adresa. Vlasti imaju pravo da podnesu zaplenu na platu od najviše 30%, a zaplena se ne može primeniti na dobra neophodna za rad i život.

Ako kažnjeno lice nema bankovni račun, zaplena će se primeniti direktno na poslodavca. U zavisnosti od visine kazne, vlasti mogu primeniti i zaplenu imovine neplatiša. Ako niste zaposleni, nemate bankovni račun ili imovinu, rizikujete da sastavite dosije o nesolventnosti i podvrgnete se radu u korist zajednice.