- Globalna nestabilnost povećava cene sirove nafte i života; Rumunija pogođena.
- Rumunija je 78% uvoznik nafte; potrošnja 13,8 miliona tona godišnje.
- Tri glavne firme uvoze naftu; ukupni kapacitet prerade 12,9 miliona tona.
- AEI upozorava na rizik prekida CPC cevovoda koji snabdeva 85% sirove nafte.
Sveukupna ekonomska nestabilnost uzrokovana pandemijom COVID-19 i ratnim sukobom u Ukrajini direktno utiče na rast cena sirove nafte, robe i usluga, što posredno podiže troškove života širom sveta. Posledice su razorne na globalnom nivou, posebno u manje razvijenim zemljama. Rumunija snažno oseti ove efekte, koji se čine da će trajati još duže.
Dnevni život već je pogođen; roba i usluge su poskupele. Protesti su sve češći i organizuju se u raznim regionima zemlje. Prema podacima INS, Rumunija je 2021. godine koristila 13,853 hiljade tona naftnih proizvoda, a zavisnost od uvoza iznosi 78%.
Reakcija vlade na krizu
Koalicija na vlasti oklijeva pred odlučnim merama za upravljanje krizom. Na početku se govorilo o plafoniranju troškova, odluka koja često ima i neželjene posledice, naročito na duži rok.
Prema Asocijaciji Inteligentna Energija (AEI), šta treba preduzeti u režimu hitnosti podrazumeva:
- Smanjenje PDV-a i akcize
- Ograničenje trgovinskih marži kod dobavljača
- Pokretanje kampanje na nivou energetske diplomatije radi identifikacije novih ruta i porekla nafte
- Izradu hitnog plana za zaštićene potrošače
Udruženje upozorava da “populistička alternativa plafoniranja cene predstavlja uvođenje nestašice goriva u Rumuniji za nekoliko meseci”.
Struktura uvoza naftnih proizvoda
Uvoz naftnih proizvoda obavljen je 2021. godine od strane tri kompanije koje imaju rafinerije u Rumuniji:
Rompetrol — poznat kao uvoznik sirove nafte iz Kazahstana, dopremio je 3.482 hiljade tona kroz ruske cevovode do Constanțe.
Lukoil — uvoznik sirove nafte iz Rusije, dopremio je 2.298 hiljade tona.
OMV Petrom — uvoznik sirove nafte i iz Rusije i izvan nje, dopremio je 1.044 hiljade tona.
Kapacitet prerade Rumunije
Ako posmatramo kapacitet zemlje za preradu sirove nafte, tri su najveće rafinerije koje su 2021. godinu završile sa sledećim podacima:
Lukoil — kapacitet prerade 2,4 miliona tona — stepen iskorišćenja 96% u 2021.
Petrobrazi OMV Petrom — kapacitet prerade 4,5 miliona tona — stepen iskorišćenja 97% u 2021.
Rompetrol — kapacitet prerade 6 miliona tona — stepen iskorišćenja 58% u 2021.
Ukupni kapacitet prerade Rumunije iznosi 12,9 miliona tona, dok potrošnja iznosi 13,8 miliona tona. Ova situacija stvara dodatnu ranjivost po bezbednost Rumunije.
Upozorenja stručnjaka
Asocijacija Inteligentna Energija (AEI) izdala je saopštenje, kroz reči predsednika Dumitru Čirită, da “pre 6 meseci ukazivali smo da će 2022. godina doneti trend rasta cena benzina i dizela, što će biti mnogo veći problem za Rumuniju nego porast cena gasa i energije, te nedostatak mere preduzetih ranije od strane vlasti kako bi ih smanjili, kao što je to uradjeno sa električnom energijom i gasom, izazvaće velike probleme”.
Zaključci i rizici identifikovani od AEI
Asocijacija Inteligentna Energija zaključuje sledeće:
Prestajanje isporuka kroz CPC cevovod iz Ruske Federacije (zbog tehničkih ili drugih razloga) koji obezbeđuje 85% sirove nafte koja se preraduje u Rumuniji, moglo bi da stvori krizu goriva u Rumuniji (nakon istrošenja strateških zaliha), praktično uklonivši sa tržišta 42% potrebnih naftnih proizvoda.
Ako se na ovu situaciju doda i prekid uvoza naftnih proizvoda koji dolaze u Rumuniju iz drugih zemalja EU, koje preraduju rusku naftu pod embargom, dodatno bi se uklonilo još 7% potrebnih naftnih proizvoda. Tako postoji rizik da bi Rumunija, usled embarga na Rusiju, ostala bez polovine potrebe za benzinom/dizelom.
Alternativa da kazahska nafta stigne u Rumuniju u slučaju prekida isporuka Rusije kroz CPC jeste da se transportuje brodom od Tengiza (Kazahstan) do Baku-a (Azerbejdžan) i odande cevovodima do Batumi-ja (Georgija) pa zatim Crnim morem do Konstante. Ova ruta ima ograničen kapacitet transporta i logistiku u Batumiju koja nije dovoljna. Važno je napomenuti da je pre mesec dana KazTransOil počeo prevoz sirove nafte Kaspijskim morem, polazeći iz kazahskog pristaništa Tengiz, verovatno predviđajući mogućnost zatvaranja CPC. Ruta zahteva vreme da se razvije, a takođe nosi dodatne rizike i veće transportne troškove.
Posledice oružanog sukoba i plafoniranje troškova
Sankcije primenjene Ruskoj federaciji usled oružanog sukoba u Ukrajini i same posledice rata izazivaju velike strahove vezane za prekide snabdevanja, logistiku Evropske unije i Rumunije, koja ima samo štetu. Konkretno, budućnost može doneti velike probleme u nabavci naftnih proizvoda, dok plafoniranje troškova goriva može ograničiti aktivnosti uvozničkih firmi na tržištu.
Cene benzin i dizel goriva u 2022. godini
Kote samme benzin do 2022. godine ukazuju na porast od 75%, dvostruko u odnosu na rast cena u Rumuniji. Država koristi značajan benefit od ovog rasta; iznos PDV-a od prodaje benzina 2022. godine je za oko 40% veći.
Što se tiče dizela, cene su porasle za 80% u 2022. godini, dvostruko u odnosu na porast cena u zemlji. U slučaju profita države, iznos PDV-a od prodaje dizela u 2022. godini je veći za oko 40%.