- Studija tvrdi da državna intervencija povećava potrošačke cene i šteti standardu života.
- Najveći uticaji su na stanovanje, goriva i energiju, navodi studija.
- Predlozi: zadržati fiskalna olakšanja za MSME-ima, pojednostaviti fiskalnost, smanjiti akcize na gorivo.
- Formula obračuna akcize na gorivo s kursom povećava cene i smanjuje kupovnu moć.
Prema ziare.com-u, trojica univerzitetskih profesora iz Bukurešta i Cluj-Napoca su nedavno sproveli studiju pod naslovom „Pogrešne politike poskupljuju život“, koja analizira kretanje cena u Rumuniji i ukazuje na to da državna intervencija u ekonomiju ima štetne posledice.
Autori tvrde da značajan porast potrošačkih cena u poslednje vreme dolazi uglavnom iz intervencije vlasti kroz poreze, subvencije i propise, te da takva politika može imati dugoročno štetne posledice po standard života.
Profesori su došli do zaključka da namera da se zaustavi rast cena plafoniranjem predstavlja standardnu grešku vlade, koja izaziva neželjene posledice na više nivoa.
Cercetătorii vin sa nekoliko predloga, među kojima su zadržavanje fiskalnih olakšica za MSME-ima, pojednostavljenje fiskalnosti i smanjenje akcize na gorivo, kao i smanjenje taksi vezanih za energiju, sa ciljem ublažavanja štetnih posledica.
Rezultati mera vlade u narednom periodu
Prema ziare.com-u, rezultati studije trojice profesora mogu se sumirati ovako: „brz porast potrošačkih cena u poslednje vreme je uglavnom uzrokovan intervencijom Vlade kroz poreze, subvencije i propise“, a opšti zaključak je da intervencija na nivou cena može dovesti do štetnih posledica na duži rok.
Na osnovu mišljenja trojice istraživača, visoki zvaničnici u Rumuniji su pogrešno delovali u tri oblasti: stanovanje, goriva i energija. Ove tri oblasti su pretrpele najveći udar, sa direktnim uticajem na standard života stanovništva.
Što se tiče stanovanja, trojica istraživača su pokazala da, iako naša zemlja vodi evropsku listu po broju vlasnika nekretnina, potražnja prelazi ponudu, što rezultuje rastom cena.
Prema njihovom mišljenju, alternativa povećanju ponude „se suočava sa problemima koje stvara država“; uzroci, po njima, su ili otežan pristup građevinskim dozvolama (24 procedure koje se prostiru u proseku na 260 dana, uz trošak od 2% od troškova izgradnje) ili problemi povezani sa složenošću procesa priključivanja na električnu energiju.
Conform studiji, „u isto vreme, prosečna plata u građevinarstvu iznosi 94% prosečne plate u ekonomiji, a vlasti su pronašle pseudo-soluciju: izuzeće zaposlenih u ovom sektoru od plaćanja doprinosa od 3,5% od bruto plate na Drugi pilon sistema penzija, zasnovanog na kapitalizaciji u individualnim računima. Drugim rečima, to je pomoglo investitorima u nekretninama da smanje bruto platu zaposlenih bez da im smanje neto platu, ali po cenu buduće penzije tih zaposlenih.
Šta je dovelo do problema vezanih za goriva?
Prema ziare.com-u, drugi domen koji izaziva kritike na nivou vlade je sektor goriva. Profesor Radu Nechita, profesor na Univerzitetu Babeș-Bolyai u Cluj-Napoci, navodi da formula obračuna akciza na gorivo, u kombinaciji sa kursom, pravi poskupljenja, i sve se pretvara u „začarani krug“ koji doprinosi još većem poskupljenju proizvoda i usluga i smanjuje kupovnu moć Rumuna.
Takođe, studija naglašava da „porezi i akcize koje se primenjuju na proizvodnju, distribuciju i promet goriva u Rumuniji čine značajan deo cene koju plaćaju krajnji potrošači. Porez na benzin iznosi 2.458,10 lei/tona (1,89 lei po litru), a porez na dizel 2.052,89 lei/tona (1,73 lei po litru). Dana 25. aprila 2022, litra benzina na pumpi koštala je u srednjoj vrednosti 7,84 lei, a dizel 8,72 lei.
Bez PDV-a i bez akciza, litra benzina bi koštala 4,7 lei, a litra dizela 5,6 lei. Iz toga proizlazi da ne manje od 39% sredstava plaćenih za benzin i 36% za dizel ide u budžet države na račun PDV-a i akciza.
Problemi u vezi sa energijom
Prema trojici stručnjaka, zakon o plafoniranju i kompenzaciji spada u kategoriju „pogrešnih politika“. Takođe, „situacija generalno, obilježena pandemijom Covid-19, nestašicom gasa izazvanom od Gazproma od 2021. godine i invazijom Ukrajine od strane Rusije 2022. godine, ne sme biti izgovor za prikrivanje grešaka vlade“.
Prema rečima Kristijana Nasulee, profesora ekonomije na Fakultetu istorije Univerziteta u Bukureštu, „uz značajan uticaj vlade na energetskom sektoru, kako kroz fiskalnu politiku, tako i kroz posede u velikim kompanijama iz oblasti energetike, verovatno je da država ima najveći uticaj na rast troškova života“.
Predlozi za ublažavanje štetnih posledica visokih cena na tržištu Rumunije
Prema ziare.com-u, studija stručnjaka nudi pet glomaznih tačaka koje bi trebalo brzo sprovesti, među kojima su: pojednostavljenje fiskalnog sistema, zadržavanje olakšica za MSME-ima (mala i srednja preduzeća), redukovanje državnih rashoda, smanjenje akcize na gorivo i poreza na energiju, i smanjenje opterećenja koje nije fiskalne prirode.
Stručnjaci naglašavaju da bi uvođenje progresivne poreske stope za dohodak dodatno zakomplikovalo stvari i vrlo verovatno smanjilo neto primanja od poreza na dohodak.
Takođe, oni smatraju da bi to bilo značajno poboljšanje u odnosu na trenutnu politiku, uz uslov da eventualne izmene budu usvojene u skladu sa članom 4. Zakona o porezu na dohodak, prema kojem izmene stupaju na snagu 1. januara i ostaju nepromenjene tokom cele godine.
Institut za statistiku nudi konkretne brojke koje pokazuju da najviši udeo troškova prosečnog domaćinstva u Rumuniji čine hrana i bezalkoholna pića (oko 32,3%), zatim troškovi stanovanja (oko 16,3%).
Iz ovog proizlazi da bilo kakvo buduće povećanje cena hrane, goriva ili energije može imati nepoželjne posledice po životni standard stanovništva: „Visoka stopa vlasništva nad stanovanjem pomoći će mnogima s veoma malim prihodima da izbegnu apsolutno siromaštvo, ali će ovi ljudi i dalje imati značajne poteškoće da kupe i ono što im je najpotrebnije“.
Izvor fotografije: nwradu.ro