- Cena goriva u Rumuniji značajno raste; stabilizacija može tek sledeće godine.
- Vlada uvodi kompenzacioni model: 0,50 lei po litru na tri meseca.
- Smanjenje finansira privatni operateri i državni budžet, po 0,25 lei po litru.
- Kritike: mera nije dovoljna; rizik manipulacije cenama od strane operatera.
Cena goriva zabeležila je značajan porast u Rumuniji, gotovo se udvostručila 2022. godine, a kratkoročne perspektive nisu ohrabrujuće. Stručnjaci iz naftne industrije procenjuju da će cena benzin i dizel dostići prag od 11 lei po litru, uz mogućnost stabilizacije tek početkom sledeće godine. Ova situacija navela je vlast da traži načine da ublaži uticaj na stanovništvo.
Model plafoniranja cena goriva u susednim zemljama
Mađarska je bila pionir u implementaciji sistema plafoniranja cena goriva u srednjeistočnoj Evropi. Početni model je omogućavao pristup nižim cenama za sve potrošače, ali je ta opcija stvorila mogućnosti arbitraže za stanovnike susednih zemalja. Ogromni priliv stranih vozača na pumpama uz granice naveo je vladu Mađarske da izmeni legislativu, ograničavajući beneficije plafoniranja isključivo na mađarske državljane.
Propisi i posledice
- Model plafoniranja uveden u susednim zemljama je izazvao znatne efekte na međunarodnu potrošnju i logistiku.
- Primenjene mere često su dovele do arbitraže i migracije potrošača ka nižim cenama u susednim zemljama, što preskače lokalne okvire.
Predlozi PSD-a za plafoniranje cena
Socijaldemokratska stranka (PSD) nedavno je u parlamentu predstavila predlog zakona za plafoniranje cena goriva. Verzija predviđala je fiksan plafon od 7,50 lei po litru, što bi donelo značajnu korist potrošačima. Međutim, koalicija nije dala podršku jer se smatra da bi mera bila preskupa za državni budžet i teško bi se sprovela bez uticaja na stabilnost tržišta.
Rešenje za kompenzaciju koje je vlada predložila
Premijer Nicolae Ciucă je odabrao drugačiji pristup zasnovan na sistemu kompenzacije umesto direktnog plafoniranja. Šema odobrena od vlade predviđa smanjenje konačne cene goriva za 0,50 lei po litru, raspodeljeno ovako:
- 0,25 lei po litru snose privatni operateri koji prodaju gorivo
- 0,25 lei po litru finansira državni budžet
Mera je planirana na period od 3 meseca, uz budžet od 2 milijarde lei. Ova suma predstavlja značajan fiskalni napor, ali izaziva pitanja o njenoj dugoročnoj efikasnosti.
Kritike i ograničenja mere kompenzacije
Ekonomisti i većina vozača smatraju da je mera nedovoljna i da predstavlja samo delimično rešenje za složen problem. Glavne kritike ove mere su:
Ograničen uticaj na potrošače
Korekcija od 0,50 lei po litru, iako dobrodošla, predstavlja skromno smanjenje u poređenju sa značajnim porastima cena. Za rezervoar od 50 litara, ušteda iznosi samo 25 lei, što ne menja značajno mesečne troškove običnog vozača.
Nedostatak kontrole nad budućim cenama
Kompanije ostaju slobodne da prilagode cene prema tržišnim uslovima. U nedostatku mehanizma plafoniranja, postoji rizik da operateri povećaju cene kako bi nadoknadili svoj udio u programu, čime bi se koristi potrošača praktično poništile.
Zavisnost od spoljnih faktora
Trenutna geopolitička situacija, posebno sukob u Ukrajini i sankcije Rusiji, nastavlja da utiče na evropsko energetsko tržište. Sve dok Evropska unija ne identifikuje stabilne alternative za uvoz nafte, volatilnost cena će ostati. Moguće eskalacije tenzija u regionu mogu dovesti do dodatnih rasta cena barela, pogoršavajući trenutne probleme.
Perspektive i alternativna rešenja
Specijalisti iz oblasti sugerišu da su bile potrebne šire mere za zaštitu potrošača:
- Privremeno realno plafoniranje - maksimalna cena na tržištu na određeni period
- Smanjenje poreza i akciza - smanjenje fiskalnog opterećenja na goriva radi niže konačne cene
- Direktne subvencije za ranjive kategorije - ciljane podrške za prevoznike, poljoprivrednike i druge sektore zavisne od goriva
- Investicije u energetsku efikasnost - programi za podsticanje prelaska na električna ili hibridna vozila
Zaključak
Mera kompenzacije koju je vlada usvojila predstavlja prvi korak ka priznavanju problema, ali deluje da je nedovoljna da pruži realnu pomoć potrošačima. Kompenzacija od 0,50 lei po litru može biti brzo erodirana daljim poskupljenjima, pretvarajući je u prolazno rešenje koje ne rešava uzroke strukturne krize.
U kontekstu trenutne ekonomske i geopolitičke neizvesnosti, građani očekuju konkretne i održive mere, a ne samo paliative. Bez dugoročne strategije koja uključuje diverzifikaciju izvora energije, ulaganja u alternative i mehanizam transparentnog praćenja cena, situacija vozača u Rumuniji ostaje teška. Naredni meseci biće odlučujući da li trenutni model može da se proširi ili je potrebna potpuna reformulacija pristupa vlade ovoj krizi.